Z A K LJ U Č A K

Glavni cilj ekspedicije je ostvaren, istraženo je oko 300 m novih kanala, preronjen su još dva sifona u uzvodnom dijelu jame, ronjeno je u dvije jame u Suhom kanalu, pregledan je već istraženi dio nizvodnog dijela jame i nađena mjesta za dalja istraživanja, uzeti su uzorci vode za dalje analize i skupljeni su novi primjerci špiljske faune.
Uz to istražena je Pasja jama i jama Mala Rokinka i ustanovljena njihova hidrološka veza s Rokinom bezdanom.
Kroz logor ekspedicije od 10. srpnja do 15. kolovoza 2009. prošlo oko 50 ljudi iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije i Mađarske i svatko je dao svoj obol njezinu uspjehu. Pohvale i zahvale zaslužuju svi članovi, jer su svojim trudom i zalaganjem pridonijeli da se u Rokinoj bezdani od nepoznatog ''otme'' još nekoliko stotina metara, a ''poznati'' dio stavi u čvrste, realne okvire.

UČESNICI

DDISKF:
Tihomir Kovačević, Marijana Jelić, Alan Kovačević , Hrvoje Dragušica, Marjan Prpić, Mirko Stegić, Melita Kovačev, Tomislav Flajpan, Damir Pavelić, Alen Milošević, Darko Višek, Igor Lovrentjev, Tomislav Tonković, Beata Prpić, Azra Montana, Antonija Javor, Katja Mirnik

SD PAUK, Fužine:
Gordan Polić

HBSD:
Roman Ozimec

SZKBE:
Gabriella Koltai, Zsofia Libor, Andras Tegzes, Zoltan Tegzes

GBTE:
Eszer Domina, Gabor Palinkas, Istvan Vajdai, Katalin Pal, Gyorgy Tabi, Zsolt Pal, Mark Krkos, Attila Sumegi, Viktoria Talos, Boglarka Krkos, Marton Juhasz, Marton Juhasz

ATOM – Zavidovići:
Admir Bajraktarević, Sead Čahtarević, Jasmin Bečić, Lejla Čahtarević, Adnana Bajraktarević, Amina Bajraktarević, Mehmed Prelić, Jasmin Ferhatović, Zdenko Veljačić, Dejan Veljačić, Robert Veljačić, Snježana Mrkela Veljačić, Samra Dđafić, Bahrudin Prijić, Zoran Jelinić

SAŽETAK
Rokina bezdana ubraja se među najzanimljivije speleološke objekte hrvatskog krša. Istražuje se još od 1960. godine. Upravo je ona bila glavni objekt temeljitog speleološkog, biospeleološkog i ostalih istraživanja u prvom dijelu MSRE ''Rokina bezdana '09'', koju je organizirao DDISKF. Preronjena su dva nova sifona uzvodno i otkriveno više od 300 metara novih kanala. Cijeli je objekt nanovo topografski snimljen, s novootkrivenim dijelovima. Potvrđeno je jedno od najvećih staništa čovječje ribice i slatkovodne spužvice u Hrvatskoj. Kroz istraživanja je prošlo više od 50 ljudi.
Istraživanja će se nastaviti.

LITERATURA:
Kovačević, T. (1984): Speleološki objekti Stajničkog polja - stanište čovječje ribice (Proteus anguinus, Laur.). Deveti jugoslavenski speleološki kongres, Karlovac, Zbornik predavanja str. 237-249, Zagreb.

Mladen Garašić & Tihomir Kovačević, (1992.): Speleološki sustav Rokine bezdane u rješavanju hidrogeoloških odnosa u području Male i Velike Kapele (Lika). Speleologija Croatica, vol. 3, str. 15-22, Zagreb

Kovačević, T. (1992): Stanište čovječje ribice Proteus anguinus, L., 1768 u području Male Kapele (Lika), istraživana speleoronilačkim metodama. Speleologija Croatica, vol. 3, str. 39-42, Zagreb

Mladen Kuhta (2002): Speleološki istražni radovi u Rokinoj bezdani i trasiranje ponora u Jezeranama. Elaborat Speleološkog kluba «Željezničar», str. 1-27, Zagreb

Andreja Bratić, (2009): Hrvatski put u središte zemlje. Globus, br. 976, Zagreb, 2009., str. 66-69

Roman Ozimec (2009): Rokina bezdana – novo nalazište ogulinske špiljske spužvice. Subterranea croatica, br. 11, god. VII, str. 42, Karlovac

Jurica Jotić (2009): U Rokinoj bezdani otkriven novi podzemni svijet pun spužvi i ribica, Novi list, srpanj 2009.

Prilozi:
Fotografije – Gordan Polić – Gogo
Foto portreti sudionika: Gogo, Luka, Tihi, Antonia, Alan, Ado ...
Nacrti – Rokina bezdana (samo tlocrt) - Pasja jama - Mala Rokinka
Vezani članci:
"Pasja jama i Mala Rokinka" (D. Pavelić)
"Rokina bezdana rječju i slikom" (M. Prpić)
"Otvorenje MSRE 'Rokina bezdana'" (A. Javor)

U nastavku: galerije slika